Poštovane
slušateljice i slušatelji,
Pozdravljamo
Vas na početku osamnaeste emisije "KNEGINEČKI VIDIKOVAC"
u kojoj Vas nezavisni vijećnici Općinskog vijeća Općine Gornji
Kneginec Milivoj Težački i Marijan Lončarić svakog prvog i trećeg
ponedjeljka u mjesecu u 18,30 sati izvještavaju o svom radu u
Općinskom vijeću.
¸
Drage slušateljice i poštovani slušatelji povoda za današnju
temu je više.Prva je da je došlo vrijeme sadnje i sjetve,drugi da
je donesen novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu,treći da je
otvoreno niz natječaja za dodjelu sredstava iz europskih fondova za
razvoj i unapređenje poljoprivrede i razvoj sela,a ima ih i više.
Kao
što smo vas u jednoj od ranijih emisija izvijestili,mi kao nezavisni
vijećnici nismo podržali prijedlog Proračuna Općine za
2018.godinu iz niza razloga,a jedan od vrlo važnih bila ja i
činjenica da je u tom Proračunu za „subvencije u
voćarstvu,vinogradarstvu,povrtlarstvu,cvjećarstvu i
ratarstvu“predviđeno 46.000,00 kuna od ukupno 21 milijun kuna
prihoda i rashoda.
To
je zapravo manje nego će se potrošiti za proslavu Dana Općine, a
što je vidljivo iz činjenica da je u Proračunu za kulturne
manifestacije i proslavu u 2018.godini predviđeno ukupno
174.000,00 kuna.
Takav
odnos općinskog čelništva prema poljoprivredi nije vidljiv samo u
Proračunu u kojem,osim što je za razvoj poljoprivrede predviđeno
svega 46.000,00 kuna, na primjer, stočarstvo nije ni spomenuto.
Najžalosniji
primjer ovakvog odnosa prema poljoprivredi je vidljiv na terenu.
Poštovane
slušateljice i slušatelji osvrnite li se oko sebe vrlo lako čete
uočiti da je na Varaždin Bregu nestalo više od pola vinograda,a da
su se voćnjaci pretvorili u gajeve i šumarke,a u nizinskom dijelu
velik dio oranica,a posebno livade,pretvorile se u uzgajališta
ambrozije.
Takav
odnos općinskog čelništva začuđuje još i više jer je u
Strategiji razvoja Općine Gornji Kneginec do 2020.godine,a koja je
donijeta još 22.prosinca 2014 godine,kao strateški cilj razvoja
Općine broj jedan zapisano(citiramo):“Osnaživanje gospodarskog
razvoja stvaranjem potpornog okruženja za poduzetničku
aktivnost,kreiranje novih oblika turizma i revitalizaciju
poljoprivrednog sektora“. Prevedeno s birokratskog jezika to znači
da nam je razvoj poljoprivrede prvenstveni strateški cilj
gospodarskog razvoja Općine.
Ponavljamo
da,ako se osvrnemo oko sebe,zapuštenost poljoprivrednih površina
govori da ili ne valja Strategija ili ju općinsko čelništvo
zanemaruje.
To
je tragičnije u okolnostima kada je upravo u ovom trenutku i
razdoblju otvoren niz natječaja za dodjelu sredstava iz europskih
fondova za razvoj sela i poljoprivrede koje općine i gradovi s
područja cijele Hrvatske obilato koriste,uz poseban naglasak da se
radi o bespovratnim sredstvima.
U
ovakvim okolnostima Općini predstoji provedba novog Zakona o
poljoprivrednom zemljištu. Prema tom Zakonu općine i gradovi će
donositi planove raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem
na svom području te vršiti i dodjelu tog zemljišta zainteresiranim
korisnicima.
U
situaciji kada je ogroman dio poljoprivrednih površina u privatnom
vlasništvu na području Općine zapušten,kada na području Općine
praktički nema nijedna krava,a ostale stoke i peradi nema ni za
jednu ozbiljnu svadbu,bit će interesantno pratiti izradu Plana
raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem,pogotovo u
opisanim okolnostima kada općinsko čelništvo i uprava zaboravlja i
zanemaruje vlastitu Strategiju razvoja,a u Proračunu za
poljoprivredu izdvaja 0,25 % t.j. 2,5 promila sredstava. Prevedeno to
znači da se od 1.000,00 kuna Proračuna za poljoprivredu odvajaju 2
i pol kune.
Radi
usporedbe za plaće zaposlenika u Općini izdvaja se tristo puta
više.
Ovakvo
zanemarivanje poljoprivrede začuđuje i iznenađuje još više kada
je općepoznata činjenica da je otvaranje novog radnog mjesta
neusporedivo najjeftinije i najbrže upravo u poljoprivredi,što ima
poseban značaj u ovo vrijeme katastrofalnog iseljavanja naših
mladih sugrađana u inozemstvo“trbuhom za kruhom“.
Isto
tako ne treba zaboraviti da na našem području postoji
tisućugodišnja tradicija kvalitetnog vinogradarstva što je
zapisano i u arhivima iz kojih je vidljivo da se vino s područja
Varaždin Brega služilo u svečanim prilikama na bečkom Carskom
dvoru,a stanovnici tog područja nazivali „vinikole“ t.j. vinari
ili vinogradari.
To
je samo jedan detalj,uz Kulu Andrije Drugog odnosno kneginečku
gradinu ili utvrdu,sačuvane velikaške kurije,legende npr. o posjeti
člana kineske carske dinastije našem području i druge povijesne i
kulturne sadržaje,predstavlja izvanrednu podlogu za razvoj
izletničkog,kulturnog,povijesnog te eno i gastro turizma baziranog
na domaćim poljoprivrednim proizvodima.
Sve
to govori da poljoprivreda,uz ozbiljan pristup prodaji parcela u
Poduzetničkoj zoni,ovu Općinu može iz bezidejne komunalne općine
koja se bavi odvodnim jarcima i uličnom rasvjetom pretvori u snažnu
polugu gospodarskog razvoja ne samo svog područja već i cijele
regije,sa neprocjenljivom ulogom u zaustavljanju aktualne demografske
katastrofe čiji je osnovni uzrok nezaposlenost.
Za
detaljni prikaz stanja ali i naše prijedloge za razvoj poljoprivrede
na području Općine nema vremena u ovoj emisiji pa ćemo tu temu
razraditi detaljnije u nekoj od predstojećih emisija.
O
svojim dosadašnjim i planiranim budućim aktivnostima vezanim za
Općinu Gornji Kneginec izvijestit ćemo Vas u narednoj emisiji
KNEGINEČKOG VIDIKOVCA koja će se emitirati u ponedjeljak, 07.
svibnja 2018. Godine, u ovo isto vrijeme. Molimo Vas da nas o svojim
primjedbama, prijedlozima i opaskama kontaktirate preko kontakta
objavljenog na blogu "REZBARIJE-MILIVOJ TEŽAČKI" gdje
možete više pročitati i o ovoj današnjoj temi. Srdačno Vas
pozdravljaju Vaši nezavisni vijećnici.
Milivoj
Težački i Marijan Lončarić
Nema komentara:
Objavi komentar
VAŠ KOMENTAR: